Asibide ƒe ʋu ƒe sisi ƒe mɔ̃wo ate ŋu awɔ dɔ pɛpɛpɛ ne wozã wo nyuie eye wodo wo kpɔ nyuie.
Ðewohĩ ame aɖewo siwo ƒe abɔwo lolo ŋutɔ la mate ŋu akpɔ abɔtaɖonu si sɔ nyuie le aƒeme o.Ne nenemae la, ʋu ƒe sisi dzidzedze le asibidɛ ŋu ate ŋu anyo wu.Asibide ƒe ʋu ƒe sisi ƒe mɔ̃wo hã ate ŋu anye tiatia na amesiwo woɖe ʋuka siwo me ʋu sina tona le abɔta (axiliary lymph node resection).
Gake nu aɖewo li siwo ate ŋu akpɔ ŋusẽ ɖe nuxexlẽawo ƒe nyateƒenyenye dzi, abe afisi alɔ kple asibidɛ le, asibidɛa ƒe lolome, kple mɔ̃ si ƒomevi woazã ene.
Zi geɖe la, asibidɛ ƒe ʋu ƒe sisidzidzenu zazã le aƒeme naa nuxexlẽ si kɔ alakpatɔe le esi womeɖoe nyuie o ta.Ne èzã ɖeka la, dae ɖe asibidɛ (radial) ʋuka la dzi tẽ, afisi nàte ŋu ase ʋu ƒe sisi le.Mègatsɔe da ɖe awuwo dzi o.Na wò asibidɛ nanɔ dzi ƒe sɔsɔme.Nɔ anyi kpoo le dodokpɔa wɔɣi eye mègabɔbɔ asibidɛa o.Asibidɛa bɔbɔ (ebɔbɔ) ate ŋu ana woaxlẽ nu si mesɔ o.Ele vevie hã be woakpɔ egbɔ be woda asigɛa nyuie, elabena asigɛ si le gbadzaa akpa alo le sesẽm akpa hã ate ŋu akpɔ ŋusẽ ɖe nuxexlẽa ƒe nyateƒetoto dzi.
Dɔwɔwɔ ŋuti mɔfiame ƒe nɔnɔmetata si gbɔna ate ŋu akpe ɖe ŋuwò nyuie wu le alesi nàzã... asibidɛ ƒe ʋu ƒe sisidzidzenu nyuie: