Osudávo ára hakúpe .
Arahakúpe, ojupívo temperatura, pe evaporación dominante (sudor) ha evaporación recesiva (y ojehecha’ỹva) yvypóra líquido rehegua ojupi, ha pe volumen de sangre circulación tuguy rehegua oguejy relativamente, upéva oguerúta oguejy haguã presión arterial.
Ára haku omokyre'ÿ tuguy rape .
Opavave jaikuaa pe principio expansión haku rehegua ha contracción ro’ysã rehegua. Avei ñande ruguy rape oñembotuichave ha oñecontratáta haku reheve. Haku jave, umi tuguy rape oñembotuichaveva era, pe tuguy rape pya evéta, ha oñemboguejyta pe presión lateral tuguy osyryha pe tuguy rape pared rehe, upéicha rupi oñemboguejy pe presión arterial.
Upévare, pe presión arterial oñemboguejy, ha umi hasýva hipertensión rehegua ho’u gueteri pohã dosis-peguáicha ro’y jave, ndahasýiva ojegueraha haguã presión arterial michĩvape.
¿Iporãpa pe presión arterial michĩva arahakúpe?
Ani reimo’ã pe oguejy sapy’a pe presión arterial arahakúpe ha’eha peteĩ mba’e iporãva, pe caída tuguy presión rehegua oúva tiempo rupive ha’e peteĩ síntoma añónte, ha pe presión arterial sapy’ánte ijyvate térã ijyvate, ha’éva umi fluctuación presión arterial ipeligrosovéva. Umi tapicha oguerekóva presión alta oguereko propensión umi mba’asy hipertensa-pe ha’éva trombosis cerebral, mba’asy coronaria, infarto de miocardio, hamba’e, ha katu pe presión arterial imbovyetereíramo, upéva omoheñóita insuficiente tuguy ñeme’ẽ apytu’ũme, ikangy ñande retepýpe, ha jepe ogueraha pe infarcción cerebral térã pectora angina.
¡Medición de presión regular ha’e clave!
¿Oikotevẽpa ajuste hipertenso verano rehegua? Peteĩha haʼe hína remedi meme hag̃ua pe presión arterial ha rentende hag̃ua umi kámbio oĩva nde presiónpe.
Oguahẽvo verano, especialmente ojupíramo tuicha pe temperatura, ikatu oñembohetave hekopete pe frecuencia de medición de la presión arterial.
Avei, eñatende porã koʼã mbaʼére remedi jave pe presión:
- Yvypóra presión ohechauka 'mokõi pico ha peteî valle' 24 aravo'ípe. En general, umi mokõi pico oime 9:00 ~ 11:00 ha 16:00 ~ 18:00 mbytépe. Upévare oje’e iporãha oñemedi mokõi jey peteĩ árape, upéva he’ise, peteĩ jey pyhareve ha peteĩ jey asajepyte pe periodo pico de presión arterial aja.
- Ojesareko peteî punto de tiempo ha posición corporal rehe omedi jave presión arterial ára ha ára; Upe jave avei, eñatende reime haguére peteĩ estado relativamente kirirĩháme, ha ani rejagarra pyaʼe porã pe presión resẽ rire térã reju jey rire rekaru rire.
- Ojeguerekóramo presión arterial inestable, oñemediva’erã presión arterial irundy jey pyhareve, 10 aravo rupi, asaje térã ka’aru ha oke mboyve.
- Generalmente, oñemediva era continuamente pe presión arterial 5 ~ 7 ára ojejapo mboyve ajuste, ha ojejapova era registro pe punto de tiempo rupive, ha ikatu ojejapo comparación continuo ojekuaa hagua pe presión arterial oñemongu epa.
Según umi dato presión arterial rehegua remediva’ekue, pe médico ohusgáta tekotevẽpa remohenda umi pohã. Roñeha’ã roĝuahẽ pe estándar de presión arterial pya’e ikatuháicha, ha katu ndaha’éi ojoajúva pe presión arterial pya’e oñemboguejy haĝua, ha katu pe ajuste moderada ha estable pe presión arterial pe rango estándar-pe semana térã meses-pe jepe.
¡Ojejoko umi fluctuación presión arterial rehegua hetaiterei!
Ñamantene haĝua peteĩ condición de presión arterial ideal, ndaikatúi jajapo jaiko porã’ỹre. Eñatende porã koʼã mbaʼére:
Humedad suficiente rehegua .
Pe sudoración ha’e hetave verano-pe. Nderesuplegáiramo y itiempoitépe, omboguejýta pe líkido oĩva ñande retépe ha ojapo vaʼerã fluctuaciones de presión arterial.
Upévare, ani resẽ asaje guive 3 térã 4 aravo peve, egueraha y nendive térã re’u y hi’aguĩva, ha ani re’u y reñeñandu jave y’uhéi porãnte.
Oke porã .
Arahakúpe, haku, ha ndahasýi ojepiru haguã ñati’ũ, upévare ndahasýi jake porã haguã. Umi tapicha orekóva hipertensión, pytu’u vai ndahasýi ojejapo haguã presión arterial, ombohetave apañuãi control de presión arterial térã omoheñói mba’asy cardiovascular ha cerebrovascular ñepyrũ.
Upévare, tuicha mba’e umi jepokuaa porã oke ha peteĩ ambiente adecuado oke haguã omantene haguã estabilidad presión arterial.
Temperatura iporãva .
Arahakúpe, temperatura yvate, ha heta tapicha ijedámava ndaha’éi sensitivo haku rehe. Py’ỹinte noñandúi hikuái haku umi koty temperatura yvateguápe, upéva ogueru fluctuaciones asintomáticas presión arterial ha ataque jepe umi mba’asy cardiovascular ha cerebrovascular rehegua.
Oĩ avei mitãrusukuéra oguerohorýva omohenda haguã temperatura interior ha'e haguã particularmente baja, ha temperatura okápe haku. Pe situasión roʼy ha haku vaʼekue ndahasýi avei ojejapo hag̃ua umi tuguy rape oñecontrakávo térã ojepytuʼu hag̃ua, ha upéva tuichaiterei osẽ pe presiónpe, ha umi aksidénte jepe.