1. Wach wi fɔ dɛn sayn ya we de mek pɔsin fred fɔ gɛt ay blɔd prɛshɔn
Ay blɔd prɛshɔn, ɔ Ay blɔd prɛshɔn, na wan men tin we kin mek pɔsin gɛt bɔku sik dɛn we de ambɔg di at ɛn di blɔd. Klɔt kin apin we blɔd push tumɔs pan wan at in wɔl. Di Wol Wɛlbɔdi Ɔganayzeshɔn se, 'Na lɛk 63 pasɛnt pan di pipul dɛn we de day na India na NCDS, 27 pasɛnt pan dɛn na sik dɛn we de ambɔg dɛn at ɛn blɔd.' In ɔda wɔd, ay blɔd prɛshɔn na di tin we kin mek pɔsin gɛt at sik.
di bכdi prεshכn we de dכn 120/80 mm hg dεn kin tek am se i nכmal. Ɛni ɔda tin kin sho se yu gɛt ay blɔd prɛshɔn, ɛn i kin dipen pan aw yu gɛt ay blɔd prɛshɔn blɔd prɛshɔn lɛvɛl na, yu dɔktɔ kin tɛl yu fɔ gi yu tritmɛnt.
2. Ay blɔd prɛshɔn na tin we de kil pɔsin we nɔ de tɔk natin
I de wɔri fɔ no se, ay blɔd prɛshɔn kin kam witout ɛni sayn ɔ sayn. Bɔku tɛm dɛn kin kɔl am saylent killer bikɔs di sik nɔ gɛt ɛni patikyula tin we de sho se i sik.
Di American Heart Association se 'Hypertension (HBP, ɔ ay blɔd prɛshɔn) nɔ gɛt ɛni klia sayn we de sho se sɔntin nɔ rayt.' Dɛn ad se: 'Di bɛst we fɔ protɛkt yusɛf na fɔ no di prɔblɛm dɛn we kin apin ɛn mek impɔtant chenj dɛn.'
3. Wonin sayn dɛm fɔ ay di blɔd prɛshɔn lɛvɛl
Nɔ patikyula sayn fɔ sho se yu gɛt ay blɔd prɛshɔn. Bɔt, wans yu dɔn gɛt am, yu at de pan big denja. Pan ɔl we i nɔ kin izi fɔ no HBP if yu nɔ no di sik fayn, sɔm sayn dɛn we de wɔn yu kin apia we yu dɔn ɔlrɛdi de na di say we i rili bad.
4. Ɛd we de at ɛn blɔd we de kɔmɔt na yu nos
Bɔku tɛm, no sayn nɔ de fɔ sho se yu gɛt ay blɔd prɛshɔn. Bɔt bɔku pan di tin dɛn we kin rili bad, pipul dɛn kin gɛt ed pen ɛn blɔd kin kɔmɔt na dɛn nos, mɔ we di blɔd prɛshɔn rich 180/120 MMHG ɔ pas dat, jɔs lɛk aw di American Heart Association se. If yu kɔntinyu fɔ gɛt ed we de at ɛn blɔd na yu nos, go to dɔktɔ wantɛm wantɛm.
5. Fɔ blo shɔt
We pɔsin gɛt siriɔs pulmonari haypatɛyshɔn (ay blɔd prɛshɔn na di blɔd vesel dɛm we de saplae di lɔng dɛm), i kin fil shɔt fɔ blo, mɔ we i de du tin dɛm ɛvride lɛk fɔ waka, fɔ es wet, fɔ klaym stej, ɛn ɔda tin dɛm. ɛn sɔntɛm i nɔ go ebul fɔ no natin.
6. Aw fɔ mek di blɔd prɛshɔn go dɔŋ
Akɔdin to di... American Heart Association (AHA) , fyzikal aktiviti na di ki fɔ kɔntrol blɔd prɛshɔn. If yu du dat, i go mek yu gɛt wɛlbɔdi ɛn i go mek yu blɔd prɛshɔn go dɔŋ bak, ɛn dis go mek yu nɔ gɛt ɔda sik dɛn we de ambɔg yu at ɛn blɔd mɔ.
Apat frɔm dat, i rili impɔtant fɔ fala di rayt it. Limit di shuga ɛn kabɔhaydrɛt we yu de it ɛn wach di kalori we yu de it. Say nɔ to di sodium we pasmak ɛn kɔt di it dɛn we dɛn dɔn prosɛs.


